O Lajmskoj bolesti razgovarali smo i sa specijalistom za zarazne i parazitske bolesti kod životinja Robertom Širtovim.
-Krpelji su paraziti koji predstavljaju veoma veliku opasnost po zdravlje ljudi i životinja u celom svetu. To su posrednici ili vektori u prenošenju nekih zaraznih bolesti. To su takozvane vektorske zarazne bolesti za čiji nastanak je potrebno da uzročnik te bolesti izvesno vreme provede u vektoru odnosno u krpelju, komarcu ili u nekim drugim drugim insektima i tek onda dolazi do zaražavanja prilikom ujeda krpelja, komaraca i na taj način dolazi do razvijanja bolesti – rekao je Širtov.
Koje su to bolesti?
-To je pre svega dobro nama poznata Lajmska bolest, zatim tu je krpeljski meningoencefalitis koji je široko rasprostranjen, potom Krimska-Kongo hemoragijska groznica, erlihioza, bruceloza, leptospiroza. Kod domaćih životinja krpelji prenose babeziozu. To su sezonski ektoparaziti koji sve od ranog proleća pa do opadanja lišća mogu da budu aktivni. Njihova najveća aktivnost je do metar, metar i po od zemljinog tla. Oni su najopasniji prilikom izlaska u prirodu što se tiče ljudi i zato tu treba delovati preventivno. Treba nositi svetliju odeću, nogavice u čarape, košulje u pantalone, duboke čizme ili duboke patike. Bitno je da se nakon dolaska iz prirode pregleda telo, posebno je potrebno da kod dece roditelji pregledaju celo telo jer je bitno da se zna zaražavanje ljudi od krpelja dešava 24 sata nakon ujeda krpleja odnosno nakon što krpelj provede to vreme na telu čoveka. Što se pre krpelj odstrani od tela to je manja verovatnoća da dođe do zaražavanja zaraznim bolestima – istakao je Širtov.
Iksodidni krpelji predstavljaju hematofagne artropode čiji se medicinski značaj ogleda u mogućnosti prenošenja vrlo teških parazitskih, bakterijskih i virusnih bolesti na domaće životinje i ljude. Postoji veliki broj različitih krpelja koji imaju veliku rasprostranjenost. Kada je reč o životinjama, najviše su ugrožene one životinje na paši, a zatim psi i mačke.
Projekat „Ujed krpelja – opasnost od Lajmske bolesti““ sufinansiran je iz budžeta Opštine Vladičin Han. Stavovi izneti u podržanom medijskom projektu ne izražavaju stavove organa koji je dodelio sredstva.