U atmosferi duboke žalosti, vernici provode dan u molitvi i strogom postu, odričući se radosti, pesme i bogosluženja po jutarnjem redu. Crkvena zvona utihnu, a umesto njih koristi se drveno klepalo, simbolizujući tugu ovog svetog dana.
Veliki petak je dan najstrožeg posta, kada se vernicima savetuje uzdržavanje od ribe i ulja, a za mnoge je preporučljivo i potpuno uzdržavanje od hrane. U hramovima se u popodnevnim časovima iznosi plaštanica, platno koje predstavlja Hristovo polaganje u grob. Vernici sa poštovanjem celivaju plaštanicu koja ostaje izložena sve do Uskrsa, položena na posebno ukrašenom stolu koji simbolizuje Hristov grob. U različitim krajevima Srbije postoji običaj da se vernici, nakon celivanja plaštanice, provlače ispod stola, verujući da će im se iskrena želja izgovorena tom prilikom ispuniti.
Iako je ovo dan tuge i sećanja na Hristovo stradanje, Veliki petak je u srpskoj tradiciji neraskidivo povezan sa jednim od najlepših uskršnjih običaja – farbanjem jaja. Vredne domaćice, poštujući tradiciju, na ovaj dan boje uskršnja jaja, posvećujući se ovom činu u tišini i molitvi. Prvo obojeno jaje, jarko crvene boje, čuva se kao “čuvarkuća” do sledećeg Uskrsa, štiteći dom i ukućane. Crvena boja simbolizuje nevino prolivenu krv Hristovu, ali istovremeno i radost Vaskrsenja.
Prema narodnim verovanjima, na Veliki petak se izbegavaju određeni poslovi i radnje. Ne preporučuje se upotreba igala i eksera kako se ne bi “povređivale Hristove rane”, pa obućari i krojači na ovaj dan ne rade. Takođe, u kući se ne loži vatra, ne mesi se hleb, a izbegava se i ispijanje vina, koje simbolizuje Hristovu krv. Zanimljivo je da se ovaj dan, uprkos zabranama za mnoge poslove, smatra najpovoljnijim za kalemljenje voćaka.
Veliki petak nas podseća na ključne događaje opisane u Jevanđeljima: Petrovo trostruko odricanje od Hrista i Judino kajanje i tragičan kraj nakon izdaje. Ovi momenti dodatno produbljuju duhovno promišljanje na ovaj dan. Od Velikog četvrtka do Uskrsa, utihnula zvona zamenjuje zvuk klepala, naglašavajući atmosferu žalosti.
U narodu postoje i posebna verovanja vezana za ovaj dan. Devojke koje ukradu cveće iz crkvene porte i stave ga pod jastuk veruju da će sanjati svog budućeg supruga. Pranje kose na Veliki petak navodno štiti od glavobolje tokom cele godine, a metenje kuće i bacanje metle simbolizuje izbacivanje zla iz doma. Postoje i drevna predskazanja vezana za vremenske prilike – kiša na Veliki petak predskazuje slab rod šljiva, dok sunčano i toplo vreme obećava izuzetno plodnu godinu.
Veliki petak je dan dubokog poštovanja i sećanja, prilika da se zamislimo nad žrtvom Hristovom i njenim značajem za hrišćanski svet. Kroz post, molitvu i poštovanje tradicije, vernici u Vranju i širom Srbije provode ovaj sveti dan, pripremajući svoja srca za radost Vaskrsenja.