Nakon povratka iz Rima, Sveti Naum se nastanio na obalama Ohridskog jezera, gde je osnovao manastir koji i danas nosi njegovo ime. Kroz vekove, ovaj manastir je ostao ključno duhovno svetilište, izvor čudotvorne sile i utočište za bolesne. Sveti Naum je bio mudar učitelj monaha, posvećen prevođenju crkvenih knjiga sa grčkog na slovenski, čime je značajno doprineo razvoju slovenske pismenosti. Upokojio se u prvoj polovini desetog veka, ali njegova dela i čuda nastavljaju da žive.
Mošti Svetog Nauma i danas privlače brojne vernike zahvaljujući mnogobrojnim isceljenjima, posebno od teških bolesti. Na njegov praznik, manastir postaje mesto velikog okupljanja, gde ljudi dolaze tražeći ozdravljenje, bez obzira na veroispovest. To potvrđuje i priča iz 1926. godine, kada je jedan musliman iz Resna darovao zvono manastiru u znak zahvalnosti za isceljenje brata.
Sveti Naum je ostavio i jednostavan, ali dubok zavet za spasenje, sažet u četiri reči: pobuđenje, pokajanje, očišćenje i pričešće. Danas je prilika da se podsetimo na značaj ovog velikog svetitelja čije nasleđe i dalje inspiriše i pruža nadu.