Praznik proslavlja rođenje Marije, buduće majke Isusa Hrista, u Nazaretu. Njeni roditelji, pravedni Joakim i Ana, dugo su bili bez dece. Zbog svoje duboke vere i upornih molitava, Bog ih je nagradio rođenjem kćeri, čiji dolazak na svet označava početak ispunjenja Božijeg plana spasenja. Marija je po ocu bila iz carskog roda Davidovog, a po majci iz prvosvešteničkog.
U narodu je Mala Gospojina i crkveni i narodni praznik. Tradicionalno se veruje da bilje ubrano između Velike i Male Gospojine ima posebna lekovita svojstva. Jaja snesena u ovom periodu navodno mogu ostati sveža tokom cele godine, pa se koriste za nasad, jer se veruje da će pilići iz njih biti dobre nosilje.
Mala Gospojina u Srbiji označava početak jeseni, pa su se u prošlosti na ovaj dan održavale prve jesenje svadbe, a poljoprivrednici su započinjali oranje i setvu ozimih useva. U mnogim krajevima, posebno u Šumadiji, ovaj praznik je krsna slava za mnoge porodice. Na ovaj dan se održavaju i veliki narodni sabori i vašari, najpoznatiji u Negotinu i Šapcu, kao i stočarski vašar u Glamočkom polju.
Prema narodnom verovanju, na Malu Gospojinu ne bi trebalo započinjati nove poslove jer se veruje da neće imati srećan ishod. Takođe, žene ne bi trebalo da rade teže kućne poslove, kao što je pranje veša.
Veruje se da vreme na Malu Gospojinu najavljuje kakva će biti predstojeća jesen i zima. Ako je dan sunčan i vedar, očekuju se blagi i plodni meseci. S druge strane, oblačno ili kišovito vreme najavljuje hladnu i dugu zimu.
Izvor: SPC