Božićni post je važan pre svega duhovni period u pravoslavnom hrišćanstvu: vreme uzdržanja, molitve i obnove duše i tela, kojim se vernici pripremaju za praznovanje Rođenja Hrista.
Sveštenik Eparhije vranjske, Nemanja Milić, naglašava suštinu posta. “Božićni post je ustanovljen da bismo se pre dana Hristovog rođenja očistili pokajanjem, molitvom i postom,” kaže Milić i objašnjava: “Post ne znači da se samo uzdržavamo od mrsne hrane, već je to prvenstveno odricanje od loših misli, želja i dela.”
On podseća da je Božićni post jedan od četiri višednevna posta i da se ostvaruje kroz Sveto pričešće u crkvi Božjoj. Iako je malo blaži od Vaskršnjeg, on nosi bogate običaje koje je Crkva prihvatila i hristijanizovala.
Pravi post, prema crkvenim predanjima, nije samo telesno uzdržanje od mrsne hrane (mesa, belog mrsa i jaja), već i duševno odricanje od grešnih misli, pohlepe, svađa i ogovaranja, uz jačanje molitve, milosrđa i pokajanja. Milić dodaje da je Božićni post kroz istoriju imao različito trajanje, ali da je danas utvrđen u obliku šestonedeljne pripreme.
Božićni post počinje 28. novembra i traje do Badnjeg dana, 6. januara. Iako je režim blaži, postoje jasna pravila:
-
Ponedeljkom, sredom i petkom se uobičajeno posti na vodi.
-
Utorkom i četvrtkom dozvoljeno je ulje i vino.
-
Subotom i nedeljom je dozvoljena riba, kao i ulje i vino.
-
Riba se jede i na praznik Vavedenja Presvete Bogorodice (4. decembar), čak i ako taj dan padne u sredu ili petak.
-
Poslednja sedmica posta (od 31. decembra do 6. januara) je strožija, te se ukida riba, a utorkom, četvrtkom, subotom i nedeljom posti se na ulju.
-
Badnji dan (6. januar): Na Badnji dan se obavezno posti “na vodi”, bez upotrebe ulja i vina.
Takođe, treba imati na umu da vernici sa zdravstvenim poteškoćama mogu dobiti blagotvorno izuzeće od strogog režima posta po savetu svog duhovnika.