Iako se u narodu prvenstveno vezuje za porodična okupljanja, Mladenci imaju dubok religijski značaj. Praznik je sećanje na 320. godinu i stradanje 40 vojnika rimskih legija koji su, uprkos zabrani cara Likinija, odbili da se odreknu hrišćanstva. Njihova žrtva i “venci mučeništva” kojima su ovenčani u veri, danas služe kao pouka mladim parovima da u braku neguju uzajamnu ljubav i odanost koju nijedno iskušenje ne može da poljulja.
Centralno mesto na svakoj trpezi zauzimaju mladenčići – obredni kolačići koje mlada domaćica mesi rano ujutru. Prema tradiciji, pripremaju se od pšeničnog brašna, okruglog su oblika i premazuju se medom. Svaki segment pripreme nosi posebnu poruku:
-
Pšenica je simbol plodnosti i dugovečnosti.
-
Okrugli oblik predstavlja neraskidivost bračne zajednice i večnu ljubav.
-
Med se koristi kako bi zajednički život supružnika bio sladak i pun blagostanja.
Običaj nalaže da se umesi 40 kolačića, po jedan za svakog sevastijskog mučenika. Međutim, u delovima južne Srbije i na Kosovu i Metohiji, često se mesi 41 mladenčić. Etnolozi objašnjavaju da je taj dodatni kolačić namenjen detetu bilo onom koje je na putu ili onom koje se priziva u dom, čime se naglašava nada za proširenje porodice.
S obzirom na to da Mladenci uvek padaju u periodu Velikog posta, trpeza mora biti isključivo posna. Veruje se da se na taj način priziva zdravlje i napredak potomstva.
Ovaj dan je prilika da kumovi, porodica i prijatelji posete mladi par u njihovom domu. Gosti donose poklone koji bi trebalo da olakšaju opremanje domaćinstva i pomognu supružnicima na početku zajedničkog života. Iako je u crkvenom kalendaru praznik obeležen crnim slovom, narodna verovanja savetuju da se na ovaj dan izbegavaju teški poslovi u polju i kući, kako bi se dan posvetio miru i porodici.
Mladenci su tako ostali jedan od najradosnijih praznika u srpskoj tradiciji, spajajući hrišćanske ideale sa toplinom doma i nadom u srećnu budućnost novih generacija.