Sveti Arhangel Gavrilo smatra se jednim od najvažnijih serafima koji stoje najbliže Božjem prestolu. Pravoslavna crkva ga proslavlja dva puta godišnje – u aprilu, dan nakon Blagovesti, i tokom jula. Njegovo ime vezuje se za najvažnije događaje u hrišćanstvu, jer je upravo on objavio proroku Mojsiju nastanak sveta, najavio rođenje Jovana Krstitelja i Presvete Bogorodice, te preneo Devici Mariji najradosniju vest o dolasku Isusa Hrista.
Lik Arhangela Gavrila nezaobilazan je u hrišćanskoj umetnosti i ikonografiji, gde se redovno oslikava na carskim dverima pravoslavnih hramova. Jedan od najpoznatijih prikaza ovog svetitelja jeste čuvena freska Beli anđeo u manastiru Mileševa, na kojoj je oslikan kako sedi na Hristovom grobu i ukazuje na njegovo vaskrsenje.
U narodnom verovanju ovaj dan se smatra izuzetno povoljnim za donošenje važnih životnih odluka i započinjanje novih poslova. Takođe se veruje da se svako dobro delo učinjeno na ovaj praznik višestruko vraća, dok se žene koje priželjkuju potomstvo posebno mole ovom arhangelu, verujući da on donosi radosne vesti roditeljima.
Prema tradiciji, na letnji Aranđelovdan izbegava se težak fizički rad iz poštovanja prema svetitelju. Devojkama se po starom narodnom običaju savetuje da tog dana ne šiju, ne pletu i ne uzimaju iglu i konac u ruke. Smatra se da Arhangel Gavrilo štiti ljude i stoku od nepogoda, zbog čega u narodu važi za jednog od najvećih zaštitnika.
Ovaj praznik je širom Srbije poznat kao Gorešnjak. Sam naziv „Gorešnjak“ potiče od starog narodnog verovanja da od ovog dana nastupa period najvećih letnjih vrućina i žega. Prema narodnom predanju, trodnevni period koji obuhvata ovaj praznik vezuje se za izuzetno visoke temperature, pa se veruje da tokom ovih dana valja pauzirati sa teškim poljskim i fizičkim radovima.
Među stanovništvom je zastupljeno i verovanje da kiša, ukoliko padne na ovaj dan, „gasi Gorešnjak“ i najavljuje svežije vreme.
Izvor: SPC