Za Blagu Mariju vezuju se brojna narodna verovanja koja su se vekovima prenosila s kolena na koleno. Prema starim običajima, na današnji dan se ne obavljaju teški fizički poslovi, naročito radovi u polju, kako bi se usevi i domaćinstva sačuvali od nepogoda, grada i gromova. U mnogim krajevima izbegava se paljenje vatre na otvorenom, kao i rad sa oštrim alatima, dok su žene tradicionalno izbegavale šivenje i predenje radi očuvanja zdravlja ukućana.
Blaga Marija se u narodnoj tradiciji posebno poštuje kao zaštitnica žena, majki i dece. Vernici na ovaj dan posećuju hramove, prisustvuju liturgijama i pale sveće, moleći se za zdravlje, napredak i mir u domu. U mnogim mestima organizuju se i tradicionalni narodni sabori.
U narodu postoji i verovanje da od ovog praznika leto polako počinje da posustaje, pa su meštani nekada pažljivo posmatrali vremenske prilike na 4. avgust kako bi predvideli kakva ih jesen očekuje. Iako se pojedini običaji danas manje praktikuju, ovaj praznik i dalje čuva sećanje na važnost vere, tradicije i porodičnog zajedništva.