Pre početka zvanične radne sezone centralnog grejanja, mnoga domaćinstva koriste klima uređaje za zagrevanje. Stručnjaci savetuju da se pri korišćenju klima uređaja temperatura ne pojačava na maksimum, već da se smanji za samo jedan stepen kako bi se osetila ušteda na računima. Takođe, pri dužem boravku u domu ne treba u potpunosti gasiti uređaj, već ga ostaviti na nižoj temperaturi, jer učestalo paljenje i gašenje povećava potrošnju električne energije. Unutar doma preporučuje se temperatura oko 24 stepena, dok se pri izlasku može spustiti na 19 do 20 stepeni.
Prema zvaničnim grafičkim podacima i procenama troškova za grejnu sezonu (septembar 2026. godine), tabela prikazuje prosečne cene i potrebne količine energenata za stan od 50 m²:
| Vrsta grejanja | Prosečna cena energenta JPG | Količina za sezonu (približno) JPG | Procenjeni trošak za celu sezonu JPG |
| Drva |
8.000 – 11.000 din/m³ |
7 – 9 m³ |
56.000 – 99.000 din
|
| Pelet |
42.000 – 52.000 din/t |
4 – 5 t |
168.000 – 260.000 din
|
| Inverter klima (struja) |
12 – 16 din/kWh |
7.000 – 9.000 kWh |
84.000 – 144.000 din
|
| Centralno grejanje (toplana) |
12 – 16 din/m² |
4.000 – 5.000 kWh |
44.000 – 70.000 din
|
Svi proračuni odnose se na održavanje prosečne temperature u stanu od 20 do 22 °C.
Kada je reč o pojedinačnim grejnim telima, inverter klime spadaju u izuzetno isplativa rešenja jer na jedan kilovat utrošene struje isporučuju tri do četiri kilovata toplotne energije. Sa druge strane, konvektori i kvarcne grejalice predstavljaju energetski najneracionalniji izbor.
Poredeći drvo i pelet, pelet je ekološki prihvatljiviji, ima vlažnost ispod 10 posto i ostavlja minimalan procenat pepela, ali mu je cena trenutno nerealno visoka. Za sve koji se greju na drva, ključno je da ogrev kupe na vreme i pravilno ga skladište – isečeno, složeno i natkriveno kako bi vazduh slobodno strujao. Na taj način procenat vlage u drvetu smanjuje se sa 45 na oko 25 posto, čime se dobija dvostruko veća efikasnost i znatno manje zagađenje vazduha.
Dugoročna ušteda, ipak, nemoguća je bez ulaganja u energetsku efikasnost objekata, poput zamene stolarije i postavljanja izolacije. Prosečna potrošnja u Srbiji iznosi oko 160 kilovat-sati po metru kvadratnom tokom grejne sezone, što je čak dvostruko više od proseka Evropske unije.
Izvor: RTS