U narodu se veruje da od ovog dana nastupa preobražaj prirode, pri čemu voda postaje hladnija, a lišće počinje da žuti i opada. Praznik pada u vreme Gospojinskog posta, pa je današnji dan rezervisan za post i osveštavanje grožđa u hramovima, koje se tradicionalno prvi put okuša tek na ovaj datum radi blagostanja doma.
Tradicija nalaže i niz narodnih verovanja, među kojima je najzastupljenije izbegavanje dnevnog spavanja i plakanja, kako osoba ne bi bila pospana i tužna tokom čitave godine.
Grožđe zauzima centralno mesto u narodnim i crkvenim običajima vezanim za Preobraženje Gospodnje, gde se smatra simbolom obilja i Božjeg blagoslova. Prema tradiciji, veruje se da ovaj plod upravo na današnji dan dostiže svoju punu zrelost i slast, zbog čega se u narodu smatralo da se i samo grožđe “preobražava”.
U hramovima se obavlja svečano osveštavanje grožđa, koje vernici potom nose kućama i deledogovaraju sa najmilijima za zdravlje i sreću. Nekada se strogo poštovalo pravilo da se sveži plodovi ne konzumiraju pre 19. avgusta, kako se prema verovanju ne bi “pojela” sreća i dobar rod za tu godinu.
Pored upotrebe u domaćinstvu, običaj nalaže da se nekoliko osveštanih zrna ostavi u njivama i vinogradima. Ovaj čin predstavlja znak zahvalnosti i molitvu da naredna godina bude rodna, plodna i zaštićena od vremenskih nepogoda.