Sveti dan ustanovljen je 528. godine, a praznik podseća na trenutak kada je Devica Marija predala svoj duh u ruke Spasitelja i telesno uzeta na nebesa. Prema predanju sačuvanom u apokrifnim spisima, Bogorodicu je pred upokojenje posetio arhangel Gavrilo, dok su se apostoli sa svih strana sveta sabrali u njenom domu na Sionu. Njen grob nalazi se u Getsimaniji u Jerusalimu i predstavlja jedno od najvažniji hrišćanskih svetilišta.
Period između Velike i Male Gospojine, koja se obeležava 21. septembra, u narodu je poznat kao međudnevnica. Veruje se da je to najbolje vreme za branje lekovitog bilja i sakupljanje plodova, dok se prema običajima u hranu dodaje bosiljak radi zaštite ukućana.
Budući da je praznik u kalendaru obeležen crvenim slovom, vernici na ovaj dan izbegavaju teške kućne poslove, ručni rad i pranje veša. Uspenju Presvete Bogorodice posvećene su brojne svetinje, među kojima se izdvaja manastir Studenica, dok se čuvena freska sa ovim motivom nalazi u Sopoćanima.
Izvor: SPC