Za ovaj dan vezuju se mnogi običaji, a te običaje i tradiciju poštuju i pridržavaju se pravoslavni Romi koji Vasiljevdan, Vasuljicu tradicionalno proslavljaju uz bogatu gozbu, muziku i igru koja traje tri dana.
Prvog januara po starom kalendaru, a 14. po novom, praznuje se Mali Božić i Srpska Nova godina. Na ovaj dan se badnjak ponovo unosi u kuću, dolazi položajnik u još jednu posetu i ruča se glava praznične pečenice koja se čuvala do tog dana. Tako se na ovaj datum i dalje u mnogim mestima spaljuje badnjak i poštuju drugi običaj poput mešenja obrednog hleba „vasilice“ u čast Svetog Vasilija Velikog.
Danas bi trebalo izbegavati svađe da se ne bi svađali cele godine.
Slava Sveti Vasilije Veliki se slavi sa mrsnom ili posnom trpezom, sve u zavisnosti da li „pada“ u sredu ili petak kada se slavi posno, a ostalim danima se slavi mrsno.
Sveti Vasilije Veliki, arhiepiskop kesarijski
Rođen u vreme cara Konstantina. Još kao nekršten učio se petnaest godina u Atini filosofiji, retorici, astronomiji i svima ostalim svetskim naukama toga vremena. Školski drugovi su mu bili Grigorije Bogoslov i Julijan, docniji car odstupnik. U zrelim godinama krstio se na reci Jordanu zajedno sa svojim bivšim učiteljem Evulom. Bio episkop Kesarije Kapadokijske blizu deset godina, a završio svoj zemni život napuniv pedeset godina od rođenja. Veliki pobornik Pravoslavlja, velika luča moralne čistote i revnosti verske, veliki bogoslovski um, veliki strojitelj i stub Crkve Božje – Vasilije se punozaslužno naziva Velikim. U crkvenoj službi naziva se pčelom crkve Hristove, koja nosi med vernima i žaokom svojom bode jeretike. Sačuvana su mnogobrojna dela ovoga Oca Crkve, bogoslovska, apologetska, podvižnička i kanonska; isto tako i služba, nazvana po njegovom imenu. Ova služba služi se deset puta u godini i to: uoči Božića, 1. januara, uoči Bogojavljenja, u sve nedelje Časnog posta osim Cvetne, na Veliki Četvrtak i na Veliku Subotu. Mirno se upokoji sveti Vasilije 1. januara 379. godine i preseli u carstvo Hristovo. /www.eparhijavranjska.org/