Home IzdvojenoPravoslavac Ognjena Marija: Dan kad gori nebo i zemlja – verovanja i opomena (VIDEO)

Ognjena Marija: Dan kad gori nebo i zemlja – verovanja i opomena (VIDEO)

Srpska pravoslavna crkva i vernici danas, 30. jula, obeležavaju praznik Svete velikomučenice Marine, u narodu poznate kao Ognjena Marija. Ovaj praznik, iako u crkvenom kalendaru nije obeležen „crvenim slovom“, izuzetno se poštuje kako u crkvi tako i među vernicima.

by novinar

Sveta Marina rođena je krajem trećeg veka u Južnoj Anadoliji, u Antiohiji, tokom vladavine cara Dioklecijana. Iako jedinica neznabožačkih roditelja, krstila se u svojoj dvanaestoj godini, što je dovelo do toga da je se otac odrekao. Predanje kaže da se, nakon primanja hrišćanstva, zavetovala da se nikada neće udati i da će svojom dušom postradati za Isusa Hrista. U šesnaestoj godini života, zbog odbijanja ponuđenog braka i čvrste vere u Gospoda Isusa Hrista, Sveta Marina je podnela najgore muke, a potom je pogubljena mačem u doba cara Dioklecijana.

Mošti ove svetiteljke postale su čudotvorne i isceliteljske. Nalazile su se u Carigradu sve do dolaska krstaša, a danas se njena ruka čuva u svetogorskom manastiru Vatopedu. I danas se njene mošti izuzetno poštuju, a veruje se da Ognjena Marija odgovara na molitve i leči bolesne, bez obzira na veroispovest.

Svetiteljka se najčešće prikazuje sa krstom i palmom, simbolom mučeništva u rukama, sa zmajem pod nogama i često sa kućama u plamenu. Neke pravoslavne porodice Ognjenu Mariju obeležavaju kao krsnu slavu.

U narodu se veruje da je Ognjena Marija sestra Svetog Ilije, koji kažnjava gromom, te i sama spada u „ognjevite“ svece. Prema predanju, ona od brata krije kada je njegov praznik kako se on od sreće i slavlja ne bi zaboravio i gromovima uništio ceo svet. Međutim, i sama Marija pali i kažnjava ognjem, po čemu je i dobila naziv Ognjena. Narodno predanje čuva brojne primere o vatri koja je u vrele praznične dane spalila žito, seno i domove ljudi koji su se ogrešili radeći na praznik Ognjene Marije.

Ovaj praznik slave svi koji su imali štete od groma i oluje, a narodna izreka kaže: „Ko slavi Ognjenu Mariju, siguran je u letinu.“

Običaj je da se na ovaj praznik, kada zbog velike vrućine „gori nebo i zemlja“, ne rade nikakvi poslovi, a posebno ne radovi na polju. Veruje se da niko ne bi trebalo da radi, pogotovo žene, jer se smatra da nijedan posao danas ne može doneti sreću. U narodu se čak kaže da na Ognjenu Mariju „ne valja ni konac u iglu udenuti“, naglašavajući važnost potpunog mirovanja i poštovanja svetosti dana.

Izvor: SPC

You may also like

INpress, 2024.