Trnova Petka rođena je u 2. veku u Rimu, u hrišćanskoj porodici. Nakon smrti svojih roditelja, imanje je razdelila siromašnima i posvetila se monaškom životu. Aktivno je propovedala hrišćansku veru u vreme kada je to bilo strogo zabranjeno. Zbog svog misionarskog rada bila je optužena caru Antoninu Piju. Prema predanju, svojim molitvama je iscelila cara, što ga je navelo da i sam primi hrišćanstvo.
Nastavila je da propoveda, zbog čega je ponovo zatvarana i mučena. Konačno, oko 140. godine, po naređenju kneza Tarasija, mačem je posečena. Njene mošti su kasnije prenete u Carigrad, gde se i danas poštuju.
Trnova Petka je u narodu, posebno među ženama, izuzetno poštovana. Praznuje se kao ženski praznik, a mnoge žene joj se obraćaju za pomoć u teškim trenucima i za spas od bolesti. Smatra se da danas treba odmarati i ne raditi teške poslove. Prema narodnom verovanju, ko danas mesi, kuva ili obavlja kućne poslove, može navući gnev svetiteljke. Kaže se da na praznik Trnove Petke ne treba raditi da “ne bi trnule ruke” tokom godine.
Veruje se i da mlade devojke danas treba da beru cveće i njime ukrašavaju svoje domove kako bi u njima vladali sloga i mir. Devojčicama se na ovaj dan oblače nove haljinice, što bi trebalo da im donese sreću u narednoj godini.
Važno je napomenuti da se Trnova Petka, Rimljanka koja se slavi 8. avgusta, često meša sa Svetom Petkom, Grkinjom koja se proslavlja 27. oktobra. Srpska pravoslavna crkva u kalendaru ima više svetiteljki sa ovim imenom, a Trnova Petka je deo niza “ženskih praznika” koji se obeležavaju u avgustu, zajedno sa Ognjenom Marijom i Blagom Marijom. Iako ovi praznici nisu crvena slova u crkvenom kalendaru, duboko su ukorenjeni u tradiciji i poštovani u narodu.
Izvor: SPC