Ova inicijativa, koju su organizovali Veće društvenih nauka u saradnji sa učenicima izbornog predmeta Metodologija naučnog istraživanja, podseća na ženu čija je zaostavština promenila moderni svet.
Hedi Lamar (09.11.1914 – 19.01.2000) bila je čuvena holivudska glumica zlatne ere crno-belog filma. Poreklo joj je bilo austrijsko, a pripadala je aristokratiji. Njen otac, bogati bankar, pobrinuo se da stekne vrhunsko obrazovanje.
Međutim, ono što mali broj ljudi zna jeste da je Hedi, pored glamurozne karijere, bila i genijalan pronalazač.
Ova neobična vizionarka smislila je i patentirala jedan od ključnih patenata za bežični prenos signala pod nazivom “frekventno skakanje” (Frequency Hopping Spread Spectrum – FHSS). Ideju je patentirala davne 1942. godine.
Ovaj revolucionarni koncept u početku je zamišljen kao sistem za navođenje torpeda u Drugom svetskom ratu, a s ciljem sprečavanja ometanja signala.
Danas je njena ideja osnova za kompletne bežične komunikacije koje svakodnevno koristimo:
Mobilna telefonija
Internet
Wi-Fi
Bluetoot
GPS i mnoga slična tehnička rešenja.
Pred kraj svog života, Hedi Lamar je dočekala da svet polako otkriva i priznaje njenu naučnu, a ne samo umetničku stranu.
U čast Hedi Lamar, njena zemlja rođenja i veliki deo Evrope, upravo 9. novembar – dan njenog rođenja – slavi kao Dan pronalazača.
Ovim se odaje počast i zahvalnost svim ljudima koji su svojim idejama i trudom oplemenili i olakšali život na planeti. Postavljanjem njene slike, Gimnazija se pridružuje tom važnom obeležavanju.