Sveti Grigorije Neokesarijski (213 – 270), rođen kao Teodor u bogatoj paganskoj porodici u Neokesareji (današnji Niksar u Turskoj), svoju je veru pronašao tokom studija. Na putu da pohađa Pravnu školu u Beritu, zadržao se u Cezareji, gde je, zajedno sa bratom Atenodorom, upoznao uticajnog hrišćanskog učitelja Origena. Origen je uspeo da preobrati oba brata u hrišćanstvo.
Nakon povratka u rodni grad, Grigorije je izabran za episkopa. Prema navodima kasnijih hagiografa, njegov dolazak u grad bio je prekretnica: u Neokesareji je tada bilo samo sedamnaest hrišćana, dok je u trenutku Grigorijeve smrti bilo samo sedamnaest preostalih pagana, što svedoči o njegovoj snazi i uticaju.
Svetom Grigoriju pripisuju se mnoga čuda, zbog čega je dobio nadimak Čudotvorac i nazivan je drugim Mojsijem. Verovalo se da je mogao zapovedati zlim dusima, gorama i vodama, da je lečio muke i bolesti, te da je mogao predvideti događaje i čitati ljudske misli. Pred onima koji su ga gonili, bio je nevidljiv.
Zbog njegove neizmerne duhovne moći, do danas se zadržao običaj po kome svako ko se na ovaj dan u crkvi pomoli Svetom Grigoriju Čudotvorcu i upali sveću, ima pravo da zamisli jednu želju. Ukoliko je molitva bila iskrena i dobra, veruje se da će ovaj svetitelj želju uslišiti i ispuniti.
Versko predanje kaže da će onaj ko na današnji dan pročita svete spise Grigorija, a nije bio vernik, postati vernik. Onaj ko u svetitelja iskreno veruje, prema predanju, biće večno zdrav i zaštićen od zlih ljudi.
Tropar Svetom Grigoriju glasi: „Bivši silan u molitvama, savršena čudesa si doživeo, stekavši savršena ime: No moli se Hristu Bogu, oče Grigorije, da prosveti duše naše, da nikada ne zaspemo na smrt.”
Izvor: SPC