Ova obuka ne obuhvata samo sticanje veština, već predstavlja i ozbiljan psihofizički test, posebno u uslovima niske temperature i smanjene vidljivosti, koji trenutno vladaju na reci.
Usavršavanje je podeljeno na teorijski i izuzetno zahtevan praktični deo. Obuku sprovode iskusni instruktori iz ronilačke jedinice Rečne flotile.
Polaznici su u ovoj fazi obuke prvo prošli kondiciranje u hiperbaričnoj barokomori, a potom su se prebacili na reku, gde uvežbavaju složene radnje:
-
Postupke prilikom izvođenja zarona.
-
Ronjenje po azimutu i izobati.
-
Taktičke radnje za protivdiverzantsko obezbeđenje brodova u baziranju.
Rukovodilac ronilačke grupe, vodnik prve klase Miša Obradov, naglašava ključnu ulogu instruktora: “Osnovne dužnosti rukovodioca ronjenja su da odredi ronilačke pare, da ustanovi da li su svi ronioci sposobni za današnji zadatak, da odredi njihov zadatak i saopšti kojom će ronilačkom opremom da rone, kao i da neposredno pre zarona proveri da li se ronioci osećaju fizički i psihički sposobni za izvršenje zadatka.”
Kandidati ističu da je kurs izuzetno težak. Vodnik Mirko Ćelić, kandidat na kursu, potvrdio je da je obuka psihofizički zahtevna i teška, ali je motivacija visoka: “Za ovaj kurs me motivisalo to što je ovaj posao veoma uzbudljiv i zanimljiv, i to je ono što sam ja tražio od vojske i zanimanja.”
Uspešan završetak osnovnog kursa ključan je uslov za prijem u ronilačku jedinicu Rečne flotile. Međutim, to je tek početak. Po prijemu u jedinicu, ronioce čeka dalje obučavanje za više ronilačke kategorije i mnogo složenije zadatke, uključujući:
-
Podvodno miniranje.
-
Protivminsko i protivdiverzantsko obezbeđenje važnih objekata na plovnim putevima.
-
Traganje i spasavanje u svim hidrometeorološkim uslovima.
S obzirom na to da se obuka realizuje pri veoma niskim temperaturama vode i uslovima smanjene vidljivosti, od ronilaca se zahteva izuzetna uvežbanost, fizička spremnost, kao i visoka mentalna snaga i stabilnost.
Izvor: Ministarstvo odbrane Republike Srbije


