Osim proširenja liste kultura, država je značajno odrešila kesu kada je reč o maksimalnim iznosima podrške. Umesto dosadašnjih 3,5 miliona dinara, poljoprivrednici sada mogu da ostvare maksimalni povraćaj do čak pet miliona dinara u jednoj kalendarskoj godini. Ova promena prati i povećanje limita po pojedinačnim vrstama troškova, pa je tako za nabavku sadnica voćaka i hmelja opredeljeno do 3,5 miliona dinara, za postavljanje naslona za zasade do milion dinara, dok je za pripremu zemljišta predviđeno maksimalno 400.000 dinara.
Novi Pravilnik donosi i preciznije definisane uslove za konkurisanje kako bi se osigurala namenska upotreba sredstava. Poljoprivrednici treba da znaju da po jednom javnom pozivu mogu podneti samo jedan zahtev. Takođe, jedan od ključnih uslova je da podnosilac zahteva izvrši obnovu registracije u Registru poljoprivrednih gazdinstava (RPG) za tekuću godinu pre samog podnošenja prijave. Izuzetak od ovog pravila čine samo potpuno nova gazdinstva koja su u Registar upisana prvi put upravo u godini u kojoj konkurišu za podsticaje.
Kada je reč o imovinsko-pravnim odnosima, Ministarstvo je preciziralo da svi ugovori o korišćenju zemljišta moraju biti overeni kod nadležnog državnog organa, što je neophodan korak za validnost dokumentacije.
Iako su sredstva povećana, novi Pravilnik uvodi i određena ograničenja. Država više neće subvencionisati analizu zemljišta, kao ni zasade koji se gaje u saksijama ili vrećama sa supstratom. Razlog za ovu odluku leži u činjenici da takve vrste zemljišta, odnosno gotovi supstrati, već poseduju sertifikate o kvalitetu i sastavu, pa naknadne analize i subvencionisanje takvih specifičnih sistema uzgoja više nisu obuhvaćeni ovim vidom podrške.
Ove mere imaju za cilj da podstaknu intenzivnu voćarsku proizvodnju i pomognu domaćim proizvođačima da modernizuju svoje zasade uz značajnu finansijsku sigurnost koju pruža povećani iznos državne pomoći.
Izvor: Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede