Rođena u Rimu kao ćerka jedinica uglednog senatora, Ksenija je od detinjstva bila privučena hrišćanstvu. Kada su roditelji pokušali da joj nametnu brak, što je bila norma tog vremena, odlučila se na radikalan korak. Zajedno sa svoje dve odane robinje, pobegla je iz roditeljskog doma.
Svoj mir pronašla je na ostrvu Koa, gde je osnovala zajednicu posvećenu molitvi. Iako plemićkog porekla, živela je u ekstremnom siromaštvu, nosila je skromnije haljine od svih ostalih monahinja. Na hleb koji je jela često je posipala pepeo iz kadionice u znak smirenja. Predanje kaže da se u trenutku njene smrti (oko 450. godine) nad manastirom pojavio „venac od zvezda sa krstom u sredini“, koji je sijao jače od sunca.
S obzirom na to da je Prepodobna Ksenija bila borac za slobodu izbora, ona se danas smatra zaštitnicom „lepšeg pola“. Prema narodnom verovanju, na ovaj praznik dame treba da se uzdrže od teškog fizičkog rada i kućnih poslova (pranja, čišćenja i šivenja).
Umesto toga, dan bi trebalo posvetiti duhovnom odmoru i molitvi. Veruje se da njene mošti imaju isceliteljsku moć, a onima koji ih s verom dotaknu, donose sreću i zdravlje.
Izvor: SPC