Prema predanju, Deva Marija u pratnji pravednog Josifa donela novorođenče kako bi ispunila Gospodnji zakon. Tamo ih je dočekao starac Simeon Bogoprimac, koji je primio dete na ruke i u njemu prepoznao budućeg Spasitelja, dok je prvosveštenik Zaharija uveo Bogorodicu u hram na mesto određeno za devojke, čime se istovremeno veliča i njena čistota.
Pored dubokog verskog značaja koji datira još iz vremena cara Justinijana, Sretenje je u našem narodu oduvek bilo presudan dan za prognozu vremena. U narodu se veruje da se na današnji dan „sreću i razdvajaju zima i leto“, a kako od Sretenja dani postaju osetno duži, a noći kraće, u narodu se ustalila izreka „Sretenje obretenje“.
Posebna pažnja danas je usmerena ka prirodi i ponašanju medveda koji služe kao svojevrsni vesnici godišnjih doba. Naime, veruje se da će sunčan dan naterati medveda da po izlasku iz jazbine pobegne nazad unutra jer se uplašio sopstvene senke, što najavljuje još šest nedelja hladnog vremena. S druge strane, ukoliko je dan oblačan, medved neće videti svoju senku i ostaće napolju da traži hranu, čime narodnom verovanju potvrđuje da je zimi kraj i da proleće stiže ranije.
Običaji nalažu da se na ovaj praznik u domovima obavezno pale sveće, jer se smatra da njihov plamen ima skrivenu moć i da će kuću štititi od grmljavine i drugih nesreća. Takođe, devojke danas treba da paze kakvog će muškarca prvo sresti, jer narodno verovanje kaže da to može odrediti njihovu sudbinu i da će im budući suprug biti sličan tom čoveku.
Sretenje za Srbiju ima i neprocenjiv istorijski značaj, jer se danas obeležava i Dan državnosti. Na ovaj veliki datum 1804. godine u Orašcu je podignut Prvi srpski ustanak pod vođstvom Vožda Karađorđa, dok je 1835. godine donet Sretenjski ustav, prvi moderni ustav naše zemlje. Tako ovaj praznik ostaje neraskidiva spona između duhovne snage, narodnih običaja i temelja srpske države.
Izvor: SPC