Glavni događaj koji se proslavlja u prvu nedelju posta jeste sećanje na ponovno uspostavljanje poštovanja ikona 843. godine, u vreme carice Teodore i patrijarha Metodija. Time je okončana skoro dvovekovna borba protiv ikonoboraca koji su uništavali svete slike, proglašavajući ih idolima.
Ova pobeda je potvrdila ključnu hrišćansku istinu o tome da je Bog postao čovek – jer ako je Bog uzeo ljudsko telo, on se može i naslikati na ikoni. Danas se u mnogim crkvama na ovaj dan vrši “Čin pravoslavlja” sa litijom u kojoj vernici ponosno nose ikone.
Iako se Vaskršnji post tradicionalno posti na vodi od ponedeljka do petka, dok je subotom i nedeljom dozvoljeno ulje, crkvena učenja naglašavaju da je njegova duhovna strana zapravo presudna. Post ne predstavlja samo dijetu ili puko odricanje od hrane, već prvenstveno uzdržanje od gneva, loših misli i dela, uz poziv hrišćaninu da bude delatan kroz umnožavanje molitve i činjenje dobrih dela. Pri tome, mera posta nije strogo ista već se uvek prilagođava zdravstvenom stanju i duhovnoj snazi pojedinca, isključivo uz blagoslov i savet duhovnika.
Pobeda pravoslavlja donela je procvat umetnosti, teologije i pismenosti. Iz ovog perioda datira razvoj crkvenog pesništva i misionarske delatnosti svetih Ćirila i Metodija među Slovenima.
Za srpski narod, pravoslavlje je bilo svetlost koja ga je uvela na istorijsku scenu. Kroz Svetog Savu, Srbija je dobila organizovanu državu i autokefalnu crkvu. Pravoslavne vrednosti duboko su protkane kroz srpske običaje, moral, porodicu i poimanje patriotizma. Interesantno je da se tragovi starozavetnih tradicija i danas čuvaju, pa pojedine porodice slave Svetog Mojsija kao krsnu slavu upravo u Nedelju pravoslavlja.
Izvor: SPC