Home Magazin Dunja: Zlato vranjskih avlija i lek iz prirode

Dunja: Zlato vranjskih avlija i lek iz prirode

Postoje mirisi koji u sebi nose čitava sećanja. Jedan od takvih je miris dunje – opor, sladak i nezamenljiv. Ništa tako ne miriše kao žuta dunja.

by novinar

Foto: inpress.rs

Ne tako davno, dunja je bila glavni čuvar svežine u kući. U starim vranjskim porodicama postojao je divan običaj: najlepši, najzdraviji i najkrupniji plodovi dunje pažljivo su se brisali mekom krpom kako bi se skinule one sitne, baršunaste dlačice sa kore, a zatim su se ređali na vrhove visokih drvenih ormara ili kredenca u spavaćim i gostinjskim sobama. Nisu bile tu samo kao ukras.  Svaki put kada bi se otvorila vrata sobe, dočekao bi vas taj prepoznatljivi, umirujući miris koji se uvlačio u posteljinu, drvo i zavese, stvarajući osećaj ušuškanosti i mira.

Kada bi dunje na ormaru dovoljno omekšale i pustile svoj najjači miris, dolazio je trenutak da se od njih napravi nešto što će ugrejati i telo, a ne samo sobu.

Gotovo svako vranjsko dvorište, skriveno iza visokih drvenih kapija, imalo je svoje drvo dunje. Danas se to, nažalost, izgubilo. Stara dvorišta su skoro nestala, zamenili su ih beton i višespratnice, a sa njima su polako utihnuli i ti tihi jesenji rituali. Ipak, onaj ko je makar jednom osetio miris dunje iz stare vranjske kuće, pamti ga zauvek.

Zato vam od srca preporučujemo da ovih dana odvojite malo vremena i skuvate pravi domaći kompot od dunja.

Kompot od dunja – naš recept

Foto: inpress.rs

Za razliku od sirove dunje koja je tvrda i ima oporan ukus, kuvanjem ona omekša, a boja se iz bledožute pretvara u toplu nijansu ćilibara.

Priprema ovog kompota je jednostavna, a kuću ispunjava mirisom dok se kuva. Potrebne su vam zrele dunje, voda i šećer (po ukusu). Neke domaćice u kompot stavljaju cimet i nekoliko karanfilića. Ko kako voli.

Dunje oprati, iseći na kriške ili kockice (kora se ne ljušti ako je zdrava, jer upravo ona daje najlepšu boju i dodatnu aromu). Mogu da se preliju limunovim sokom da ne bi potamnele. U šerpu u kojoj se dunje kuvaju dodati šećer. pa pustiti da provri.  Kuvati na tihoj vatri oko 20 do 30 minuta, dok ne omekšaju, ali da ostanu cele i ne raspadnu se.  Kad sve bude gotovo, preporučujemo da uživate u ovoj pravoj zimskoj poslastici: kompotu (soku) i skuvanim dunjama.

Dunja – prava riznica zdravlja

Kada govorimo o njenim blagodetima, važno je istaći da su i sam plod i semenke izuzetno lekoviti, ali svako na svoj način.

Dunja je bogata vitaminom C, vitaminima B grupe (B1, B2, B6), kao i mineralima poput gvožđa, kalijuma, kalcuma, bakra i cinka.

Zahvaljujući visokom sadržaju pektina (biljnih vlakana), dunja blagotvorno deluje na sluzokožu želuca i creva. Pomaže kod blažih upala, mučnine i problema sa varenjem, a tradicionalno se koristila i za smirivanje stomaka.

Velika količina antioksidanasa pomaže telu u borbi protiv slobodnih radikala, štiti ćelije i jača otpornost organizma, što je posebno važno tokom jesenjih i zimskih dana.

Sluzi koje dunja ispušta prirodno oblažu disajne puteve, pa je odlična podrška kod prehlada i suvog kašlja.

Zašto su važne semenke dunje?

Semenke dunje su možda i njen najlekovitiji deo, a mnogi ih samo bace. Kada se semenke preliju vodom i ostave da odstoje, one ispuštaju lekovitu sluz koja je vekovima unazad bila nezamenljiv narodni lek.

Evo zbog čega su toliko dragocene:

  • Spas za suv i nadražajan kašalj: Sluz iz semenki dunje deluje kao prirodni melem za grlo. Kada se popije, ona oblaže iritiranu sluzokožu grla i dušnika, smiruje uporan kašalj i olakšava disanje. Zato se čaj ili natopljene semenke od davnina koriste za decu i odrasle kod prehlada.

  • Neguju i zaceljuju kožu: Zbog visokog sadržaja sluzi i tanina, tečnost od semenki dunje je čudesna za spoljašnju upotrebu. Tradicionalno se koristila (i danas se koristi u prirodnoj kozmetici) za lečenje ispucale koža usana, bradavica kod dojilja, blagih opekotina, pa čak i rana i upala na koži. Pomaže da se koža umiri i ubrza njeno obnavljanje.

  • Prirodni hidrant: Sluz od semenki daje koži mekoću i elastičnost, pa su je naše bake koristile kao prirodni losion za lice i ruke tokom hladnih zimskih dana.

Kako se najčešće koriste semenke? Nekoliko semenki dunje prelije se sa malo proključale ili hladne vode i ostav se da odstoje nekoliko sati (ili preko noći) dok tečnost ne postane gusta i sluzava. Ta tečnost se može piti za smirenje kašlja ili nanositi direktno na ispucalu i nadraženu kožu.

Dunja nema nijedan beskoristan deo – od mirisa koji ispunjava kuću, preko ukusnog kompota i soka, do lekovitih semenki koje čuvaju zdravlje. I da ne zaboravimo, od dunje srpski domaćini prave rakiju čuvenu dunjevaču a domaćice i slatko od dunja.

You may also like

INpress, 2024.