Praznik Iznošenje Časnog krsta ustanovljen je u 12. veku u Carigradu, kao spomen na istorijske pobede i oslobođenje grada od zaraznih bolesti. Prema tradiciji, Časni krst se iz hrama Svete Sofije iznosio na ulice i izvore radi osvećenja vode, vazduha i poklonjenja vernog naroda.
Istog dana Crkva pominje i starozavetne mučenike – sedmoricu braće Makaveja (Avim, Antonin, Gurije, Eleazar, Evsevon, Adim i Markel), njihovog učitelja Eleazara i majku Solomonu. Oni su 166. godine pre nove ere podneli mučeničku smrt pod vladavinom sirijskog kralja Antioha XI Epifana, odbivši da se poklone paganskim idolima postavljene u Jerusalimskom hramu. Njihove mošti danas se čuvaju u bazilici Svetog Andreja u Kelnu.
U narodnoj tradiciji ovaj dan je usko povezan sa verovanjima u lekovita svojstva vode i bosiljka. Narod smatra bosiljak zaštitnom biljkom, te se na današnji praznik preporučuje njegova upotreba u domaćinstvu, sađenje ili inhalacija radi očuvanja zdravlja i napretka. Takođe, započeti Gospojinski post nalaže uzdržavanje i pripremu na vodi, uz poruku mira, praštanja i milosrđa.
Izvor: SPC