Slavi se kao uspomena na dan kada je Bogorodica, u pratnji svojih roditelja, Joakima i Ane, prvi put uvedena u hram Božji. Praznuje se 21. novembra po starom, odnosno 4. decembra po novom kalendaru.
Vavedenje presvete Bogorodice je i slava srpskog manastira Hilandara na Svetoj Gori pa će bratstvo srpske carske lavre proslaviti praznik svoje zaštitnice i zaštitnice čitavog Atosa.
Prema predanju, Bogorodica je jedina žena koja je stupila na tlo Svete Gore na svom misionarskom putovanju po povratku iz Svete Zemlje. Vavedenje, ili kako ga još zovu Sveta Prečista ili Ženska Bogorodica obeleženo je crvenim slovima u pravoslavnom kalendaru.
Na ovaj praznik kaže naš narod trebalo bi da se иzbegavaju važni poslovi, a veruje se da će poštovanje ovog dana doneti sreću i blagostanje. Ovaj dan takođe nosi verovanje da se ne bi trebalo koristiti oštri predmeti poput noževa, makaza ili sečiva kako bi se zverima „zatvorile čeljusti“ tokom predstojeće zime i ne smeju se jesti jela koja se seku nožem, kako bi se izbeglo prizivanje nesreće.
Stariji kažu da ako na Vavedenje pada kiša – biće rodna godina, ako duva jak vetar – nerodna. Ako bude hladno i sa snegom, sledeća godina bila bi blaga i topla.
Na ovaj dan post je obavezan, jer Vavedenje pada u vreme velikog Božićnog posta. Jedan od pet najvećih praznika posvećenih Presvetoj Bogorodici i krsna slava brojnih srpskih porodica.