Vaskrs je pokretni praznik, čiji datumi variraju između aprila i maja, a ove godine posebno nas podseća na snagu vere i tradicije. Tri dana – Veliki petak, Velika subota i Vaskrs – predstavljaju duhovni vrhunac crkvene godine.
Jutrošnjica je označila početak prazničnog dana, kada su se vernici molili za svoje pretke i blagoslov za svoje potomstvo. Nakon liturgije, domovi su se ispunili radošću i mirisom tradicionalne vaskršnje trpeze.
Po povratku iz crkve, usledio je srdačan pozdrav „Hristos voskrese – Vaistinu voskrese“, koji će odzvanjati sve do Spasovdana. Domaćin je zapalio sveću i okadio dom, izgovarajući molitvu „Oče naš“, čime je uneo toplinu i duhovnost u porodično okupljanje.
Centralni deo vaskršnjeg jutra svakako je tucanje šarenim jajima. Uz radosne usklike „Hristos Vaskrse“ i „Vaistinu Vaskrse“, ukućani su se takmičili čije će jaje ostati celo, simbolizujući snagu i pobedu.
Iako se nekadašnji običaj svečane porodične šetnje gradom možda ređe praktikuje, sećanje na njega budi nostalgiju za vremenima kada je cela zajednica delila radost praznika.
Vaskrs je protkan i brojnim verovanjima i običajima koji se prenose s kolena na koleno. Od ranog ustajanja i prvog omrsivanja vaskršnjim jajetom, do umivanja vodom sa zdravcem i drenkom za dobro zdravlje, ovi rituali čuvaju duh tradicije. Crveno jaje ima posebnu simboliku, a veruje se da trljanje dečjih obraza njime donosi zdravlje i rumenilo. U nekim krajevima postoji i običaj zakopavanja uskršnjeg jajeta u mravinjak za sreću i napredak. Čuvarkuća, prvo ofarbano jaje, ima posebnu moć – veruje se da štiti dom od grada.
Vaskrs je i dan obnavljanja, pa se tradicionalno oblači nova odeća. Takođe, postoji verovanje da su tokom uskršnje sedmice rajska vrata otvorena za sve preminule.
Neka radost Vaskrsa ispuni srca svih ljudi, donoseći mir, zdravlje i blagostanje. Hristos Voskrese! Vaistinu Voskrese!