Marija Magdalena, kako je navedeno u Žitijima svetih, bila je “mironosica ravnoapostolska”. Potiče iz gorskih predela Sirije, u okolini grada Magdale, po čemu je i dobila ime Magdalena. U mladosti je bila grešnica, ali ju je Isus izbavio od grehova. Nakon toga, postala je njegova verna učenica, pratila ga je i pažljivo slušala njegove propovedi.
Bila je uz Presvetu Bogorodicu pod raspetim Hristom na Golgoti, tugujući zajedno s njom. Tri puta je posetila njegov grob, a prema jevanđeljima, posle Vaskrsenja Gospod joj se dva puta javio. Predanje dalje svedoči da je posetila Rim, gde je caru Tiberiju darovala crveno bojeno jaje uz pozdrav: “Hristos vaskrse!”. Veruje se da je upravo ovaj događaj povezan sa nastankom običaja farbanja vaskršnjih jaja. Pred carem je optužila Pontija Pilata za nepravednu osudu Isusa Hrista, nakon čega je Pilat premešten iz Jerusalima u Galiju.
Iz Rima, Marija Magdalena je otputovala u Efes, gde je pomagala svetom Jovanu Bogoslovu u propovedanju jevanđelja. Tu je i mirno završila život, a njene svete mošti su kasnije prenete u Carigrad.
Iako praznik Blage Marije nije obeležen crvenim slovom u crkvenom kalendaru, običaj je da se na ovaj dan ne obavljaju fizički i kućni poslovi. Umesto toga, praznik se posvećuje molitvi, radosti i unutrašnjem miru. Narodno verovanje kaže da je Blaga Marija sestra Svetog Ilije Gromovnika, što dodatno naglašava njenu važnost u narodnoj tradiciji.
Izvor: SPC