Iako Sveto pismo ne pruža detaljne informacije o kraju zemaljskog života Bogorodice, predanje kaže da je živela u Jerusalimu, okružena apostolima i prvom hrišćanskom zajednicom. Pojedini nepotvrđeni izvori govore da je putovala po Bliskom istoku, pa čak i do Svete Gore.
Prazniku Uspenja prethodi dvonedeljni post. Na sam dan praznika, vernici, a posebno žene, pristupaju Svetoj tajni pričešća.
Mnoge pravoslavne crkve i manastiri, uključujući i one u Srbiji, slave ovaj praznik kao svoju manastirsku ili crkvenu slavu. U nekim krajevima, Velika Gospojina je i porodična krsna slava, a posebno se proslavlja u leskovačkom kraju, gde je slave i užari.
U narodu postoji verovanje da je period između Velike Gospojine (28. avgusta) i Male Gospojine (21. septembra) najpovoljniji za branje lekovitog bilja.
Većina pravoslavnih crkava, koje koriste novi, gregorijanski kalendar, obeležile su Uspenje Presvete Bogorodice 15. avgusta. U Grčkoj i Rumuniji to je državni praznik, kada vernici masovno hodočaste čudotvorne ikone Bogorodice, a posebno na grčkim ostrvima Tinos i Paros.
I Rimokatolička crkva proslavlja ovaj praznik 15. avgusta, pod nazivom Uznesenje Blažene Djevice Marije. Tog dana se širom Evrope održavaju velika hodočašća. Jedno od najvećih, sa stotinama hiljada vernika, održava se u Lurdu u Francuskoj.
U Jerusalimu, po starom kalendaru, Jerusalimska patrijaršija sprovodi poseban obred simbolične sahrane Bogorodice, dok slični obredi postoje i u Rusiji i Ukrajini.
Izvor: SPC