Ovaj dan, poznat i kao Sveta Prečista ili Ženska Bogorodica, obeležen je crvenim slovom u crkvenom kalendaru i ubraja se među dvanaest velikih hrišćanskih praznika. Vavedenje čuva uspomenu na dirljiv trenutak kada je mala Marija, sa samo tri godine, prvi put uvedena u Hram Božji.
Prema crkvenom predanju, praznik obeležava ispunjenje obećanja roditelja Presvete Bogorodice svetih Joakima i Ane koji su svoju ćerku doveli u jerusalimski hram da bi je posvetili službi Gospodu. Tamo ju je primio prvosveštenik Zaharije, otac svetog Jovana Preteče, pred kojim se Marija zavetovala. U hramu je boravila do svoje dvanaeste godine, posvećena molitvi i postu. Nakon smrti roditelja, Marija je poverena Josifu iz Nazareta, u čijem je domu kasnije doživela Blagovest arhanđela Gavrila o rođenju Sina Božjeg.
Vavedenje se smatra jednim od pet najvećih praznika posvećenih Presvetoj Bogorodici i predstavlja krsnu slavu mnogih srpskih porodica. Veruje se da se praznuje još od četvrtog veka, dok prvi pisani tragovi datiraju iz osmoga. Ovaj dan je takođe i hramovna slava manastira Hilandara na Svetoj Gori, zadužbine Svetog Simeona Mirotočivog i Svetog Save.
Budući da Vavedenje uvek pada tokom Božićnog posta, slavska trpeza je posna. Ipak, na ovaj praznik je riba dozvoljena, bez obzira na dan u sedmici. Mnogi vernici ovaj dan koriste i za pričešće. Domaćice tradicionalno pripremaju bogatu trpezu verujući da će hrana doneti blagostanje i plodnost u dom. U narodu postoji i običaj da se na Vavedenje ne jedu jela koja se seku nožem, kako se ne bi prizvala nesreća.
Presveta Bogorodica smatra se zaštitnicom porodilja, te žene koje nemaju dece odlaze u manastire i provode noć u molitvi, tražeći utehu i blagoslov. Praznik obeležavaju i stočari, moleći za zaštitu svoje stoke. Narodna verovanja prate i vremenske prilike na ovaj dan: lepo vreme nagoveštava dobru letinu, oblačno nebo i kiša znače rodnu godinu, dok jak vetar najavljuje slabiji rod.
Izvor: SPC