Nakon božićnog perioda u kojem je bila dozvoljena mrsna hrana, Krstovdan donosi prvi strogi post. U narodu je duboko ukorenjena izreka: “Ko se krstom krsti, taj Krstovdan posti”, što naglašava vaspitnu ulogu posta i duhovnu pripremu za susret sa Bogom.
U hramovima se danas služi liturgija Svetog Jovana Zlatoustog, a centralni događaj je veliko osvećenje vode. Krstovdanska vodica se nakon bogosluženja deli vernicima koji je nose u svoje domove i čuvaju tokom cele godine, verujući da ima blagotvorno dejstvo za dušu i telo, naročito u trenucima bolesti ili važnih porodičnih događaja.
Pored religijskog značaja, Krstovdan prati i niz običaja. Danas je uobičajeno temeljno čišćenje kuće i pranje veša, što simbolizuje duhovno i telesno pročišćenje, ali i pripremu doma za zdravlje i blagostanje.
Takođe, stariji veruju da se na današnji dan “ukrštaju vetrovi”. Pažljivo se posmatra pravac iz kog duva vetar, jer se veruje da on nagoveštava dominantne vremenske prilike u godini koja dolazi. Posebnu simboliku nose i ljudi rođeni na ovaj dan prema predanju, oni su pred Bogom dodatno obavezani da vode ispravan i odgovoran život.
Naši stari su Krstovdan oduvek koristili kao svojevrsnu “vremensku prognozu” za celu godinu. Veruje se da nam sama priroda danas šalje znake o onome što sledi. Tako oblačan dan nagoveštava zimu bogatu snegom, dok suvo i vedro vreme ukazuje na predstojeću sušnu godinu.
Ukoliko danas čujete grmljavinu, to se smatra izuzetno dobrim znakom koji najavljuje rodnu i plodnu godinu. S druge strane, tiha kiša obećava blagu zimu, a ako se desi da laste još uvek nisu odletele u toplije krajeve, to je siguran znak da nas ne čeka oštra zima.
Istorijski zapisi beleže da su se nekada na ovaj dan jeli ostaci posnih jela pripremanih za Badnje veče, poput pasulja. Iako se u mnogim domaćinstvima danas spremaju pihtije, one se po pravilu ne služe danas, već se ostavljaju za sutrašnji praznik Bogojavljenje, kada se post završava.
Izvor: SPC