Po pravoslavnom kanonu, praznik se u hramovima i domovima širom zemlje slavi tri dana, a po značaju dolazi odmah nakon Božića i Vaskrsa. Istovremeno, u znak sećanja na istorijske događaje iz 1862. godine i ključnu ulogu žandarmerije u sukobima kod beogradske Čukur-česme, ovaj veliki praznik se obeležava i kao zvanična slava Ministarstva unutrašnjih poslova i Dan policije Srbije.
Centralni bogoslužbeni običaj na ovaj dan ogleda se u unošenju sveže zelene trave, cveća i grančica u pravoslavne hramove. Vernici tokom molitve pletu venčiće od trave, koje potom odnose kući i čuvaju pored ikona i kandila tokom cele godine, verujući da oni simbolizuju obnovu života, duhovni preporod, te da donose mir i zaštitu porodici.
Praznik se proslavlja i kroz tradicionalne narodne litije. U mnogim mestima u Srbiji i dijaspori organizuju se povorke krstonoša koje iz hramova odlaze do polja i vinograda kako bi se uputile molitve za rodnu godinu i napredak.
Budući da su Svete Trojice u crkvenom kalendaru obeležene crvenim slovom, u narodu se strogo poštuje pravilo da se tokom sva tri dana izbegavaju teški fizički i kućni poslovi. Vreme je posvećeno molitvi, porodičnom okupljanju i slavljenju u miru, dok se cela naredna sedmica ubraja u takozvanu „trapavu nedelju“ u kojoj se ne posti.
Izvor: SPC