Ovo je priča o čarobnoj biljci čije ime potiče od grčke reči basilikon, što znači „kraljevska biljka“. Reč je o bosiljku koji zauzima posebno mesto u našim domovima, terasama i pričama. Naprimer, kada dođu letnje vrućine i počnu večernje najezde insekata, bosiljak postaje naš najbolji saveznik jer njegov opojni miris je prirodna zaštita od komaraca. A ako ipak dođe do ujeda, mesto može da se protrja svežim listićem bosiljka. Eterična ulja iz lista smiriće svrab, ublažiti crvenilo i delovati blago antiseptično.
U narodnoj tradiciji, veruje se da njegov miris pročišćava prostor, tera lošu energiju i donosi blagostanje u dom. Često se naziva i „biljkom mira“ jer njegov miris ima sposobnost da smanji stres i opusti napetu atmosferu.
Kada protrljate list bosiljka, oslobađa se “složena, topla i osvežavajuća” aroma. U sebi nosi specifične note slatkoće, limuna i blagog bibera sa zemljanom podlogom koja umiruje što je utemeljno u stručnoj literaturi o lekovitom bilju i aromaterapiji.
Taj miris ima neverovatnu moć da nas u trenu vrati u detinjstvo, u bakine bašte, na sunčane prozore i u prostore ispunjene mirom. Naši ljudi vole naš domaći, srpski bosiljak kako ga nazivaju dok je uglavnom na pijacama ili na šetalištu u centru Vranja u ponudi takozvani grčki bosiljak.
Zašto svako od nas treba da ima bosiljak?
Ova biljka je prirodni osveživač. Umesto veštačkih osveživača vazduha punih hemikalija, nekoliko saksija bosiljka na prozoru radi magiju. Dovoljno je da prođete pored njega ili protrljate listiće prstima da se oslobode eterična ulja koja ispunjavaju prostoriju i čine je prijatnom za boravak.
Njegova aroma ima dokazano blagotvorno dejstvo na nervni sistem. Kada osetiš umor ili napetost nakon napornog dana, miris bosiljka deluje kao blaga aromaterapija koja opušta i skida stres.
Na kulinarskom planu, bosiljak je nezamenljiv. Sveži listić bačen preko obične letnje salate, u domaćem sosu od paradajza ili uz parče sira pretvara običan obrok u mediteranski užitak.
Sve njegove skrivene moći: Zašto nam je još dobar?

Foto: inpress.rs
Osim što lepo izgleda i božanstveno miriše, ova biljka je prava mala biljna apoteka u malom. U fitoterapiji (nauci o lečenju biljem) isaknute su blagodeti ove biljke koju svako od nas može da kod kuće gaji u saksiji. Oni koji nemaju uslova ili vremena za gajenje mogu je jednostavno kupiti na pijaci – dovoljno je nekoliko korena koji se mogu osušiti i tako sačuvati preko cele zime. Cena jednog korena ove sezone kretala se od 100 do 150 dinara.
Bosiljak je nezamenljiv i tokom hladnih zimskih dana, kada su prehlade česte, a zapušeni nos i disajni putevi naš najveći neprijatelj. U fitoterapiji se inhalacija bosiljkom pokazala kao izuzetno delotvorna. Dovoljno je da u šerpu vrele vode stavite malo bosiljka, pustite da voda provri sa bosiljkom pa se, potpuno na starinski način, uz peškir ili pamučnu krpu preko glave – nagnete i dišete tu lekovitu paru. Naši stari su dobro znali da ovaj jednostavan metod u trenu otvara disajne puteve, olakšava disanje i rasterećuje sinuse. Pomaže i kod kašlja.
Tradicija i narodna mudrost vekovima koriste bosiljak nakon jela. Šoljica čaja od bosiljka ili grickanje svežih listića odlično pomaže kod nadutosti i olakšava varenje teže hrane
Zbog bogatstva antioksidansima i eteričnim uljima, bosiljak deluje blagotvorno na imunitet. Pomaže telu da se izbori sa svakodnevnim upalnim procesima i štiti ćelije.
Topao napitak sa nekoliko listića bosiljka uveče opušta mišiće i um, pa se lakše tone u san i mirnije spava tokom noći.
Zašto sveštenik bosiljkom sveti dom?
Tradicija nas takođe uči da je bosiljak mnogo više od leka i začina. Običaj nalaže da se bosiljak nabere, složi u buketić, uveže u struku i osuši. Ovako uvezan, čuva se preko cele godine u kući, a posebno mesto dobija kada sveštenik dođe da osveti vodicu u domu. Tada sveštenik uzima taj sveti buketić bosiljka i njime kropi ukućane i svaku sobu, donoseći mir i blagoslov. Sam bosiljak u našem narodu od pamtiveka simbolizuje blagodat Duha Svetoga.
Koliko je ova biljka duboko ušla u naš narodni identitet, svedoče i naša lepa srpska imena. U znak poštovanja prema njenoj čistoti, lepoti i milini, stari su ženskoj deci s ponosom davali imena Bosiljka ili Bosa, dok su muškim potomcima davali ime Bosiljko, želeći im da u životu budu čvrsti, mirisni i blagosloveni.
Da li znate ove zanimljivosti o bosiljku?
Više od običnog začina u našoj kuhinji – bosiljak je kroz istoriju bio magična biljka, ljubavni talisman i Napoleonovo tajno oružje
Ljubavni napitak i afrodizijak: Čuveni rimski prirodnjak Plinije bio je uveren da su semenke bosiljka moćan afrodizijak, zbog čega je postao simbol ljubavnika, a pominje ga i Bokačo u Dekameronu. Zanimljivo je da u nekim delovima Italije farmeri i danas daju bosiljak životinjama u sezoni parenja!
Biljka sa oreolom svetosti: Egipćani su ga koristili za balzamovanje, u hinduizmu veruju da ogrlice od bosiljka štite od munja, dok su ga u srednjem veku hrišćani koristili za isterivanje đavola i lečenje telesne slabosti.
Napoleonov tajni fokus: Slavni vojskovođa se oslanjao na miris bosiljka jer je verovao da mu pojačava koncentraciju i pomaže da iskuje najbolje ratne planove.
Zanimljivosti o bosiljku preuzete sa sajta Institut “Dr Josif Pančić” www.mocbilja.rs
Na kraju, bosiljak je mnogo više od obične biljke ili mirisnog začina sa pijace. On je tihi svedok naših života, verni čuvar kućnog praga i simbol koji nas povezuje sa tradicijom naših predaka.