Srpska pravoslavna crkva i vernici proslavljaju veliki praznik Svetu Petku zaštitnicu žena, dece, starih i bolesnih. Zato se veruje da čim se ustane na Svetu Petku svaki vernik treba da joj se pomoli za zdravlje i blagostanje, kako sebe, tako i svoje porodice.
U eparhijama Srpske pravoslavne crkve oko 250 crkava je posvećeno Svetoj Petki, a u Beogradu je najposećenija kapela na Kalemegdanu. Kalemegdanska kapela Svete Petke sagrađena je na izvoru vode za koju se veruje da isceljuje očne bolesti i u njoj se, kao velika svetinja, čuva mali prst svetiteljke.
Sveta Petka je živela krajem 10. i početkom 11. veka. Rođena je u Epivatu, kod Kalitrakije u Maloj Aziji, a prema zapisima srpskog vladike Nikolaja Velimirovića, poreklom je Srpkinja. Njene mošti čuvane su u Epivatu, a potom u Carigradu, Trnovu i ponovo u Carigradu. Na ikoni se Sveta mati Paraskeva predstavlja u ženskoj monaškoj odeždi, sa krstom i mirtinom grančicom, simbolom mučeništva.
Sveta Petka ili Prepodobna mati Paraskeva bila je hrišćanska vizantijska podvižnica iz 11. veka. Dan njenog pomena — Petkovdan, obeležava se 27. oktobra, i šesta je slava po broju svečara u Srbiji.
Ime „Petka” je direktan prevod njenog grčkog imena „Παρασκευή”.
Uz Petkovdan, kult prepodobne Paraskeve obeležava se i 8. avgusta, na dan prenosa njenih moštiju iz Bugarske u Srbiju. Tada se slavi još jedna svetiteljka, istog imena — Sveta mučenica Paraskeva Rimska. Zajednički praznik dvaju svetiteljki istog imena proslavlja se kao Sveta Petka Trnova.
Na današnji dan služi se liturgija u pravoslavnim hramovima a mnogi vernici ovu svetiteljku proslavljaju kao svoju krsnu slavu.