Ovaj dan, kada se sećamo dolaska arhangela Gavrila i njegove radosne vesti upućene Presvetoj Bogorodici, predstavlja temelj hrišćanske vere i početak spasenja ljudskog roda.
“Raduj se, blagodatna! Gospod je s tobom, blagoslovena si ti među ženama” – reči koje su pre više od dva milenijuma odjeknule u Nazaretu, odzvanjaju i danas u našim crkvama i domovima. Ova “blaga vest” o Marijinom odabranju da rodi Sina Božjeg, Isusa Hrista, Mesiju i Spasitelja, smatra se jednim od najradosnijih događaja u istoriji hrišćanstva.
U našem narodu, Blagovesti zauzimaju posebno mesto. Pored duhovnog značaja, ovaj praznik je protkan i bogatim narodnim običajima i verovanjima. Jedno od najzanimljivijih predanja kaže da na Blagovesti čak i ptice u šumi zastaju sa svojim prolećnim radovima, ne svijajući gnezda u znak poštovanja prema ovom svetom danu.
Posebno žene posvećuju pažnju Blagovestima, a one koje žele potomstvo upućuju svoje molitve Bogorodici, tražeći njen blagoslov i pomoć. Ovaj praznik se takođe povezuje sa buđenjem prirode i plodnošću, pa se veruje da od Blagovesti počinje setva jarih žita, a današnji dan se smatra srećnim za kalemljenje voća.
Zanimljivo je da Blagovesti, uz Cveti, predstavljaju izuzetak tokom Vaskršnjeg posta, jer je na ove dane dozvoljeno jesti ribu, kao simbol života i blagoslova.
Među živopisnim narodnim običajima ističe se “ranilo” – rano ustajanje i pesma kojom se dočekuje dan. Mlade devojke su nekada sakupljale grane od kojih bi se palila vatra sa zaštitničkom ulogom. Verovalo se da ova vatra štiti od zmija i drugih gmizavaca koji se bude iz zimskog sna upravo na Blagovesti. Čišćenje kuće i dvorišta, uz obavezno spaljivanje smeća, takođe je deo tradicije. Oko vatre bi se okupljali svi, mladi i stari, i preskakali je u obredu zvanom “bukara”, verujući da će ih to zaštititi od zmijskog ujeda. Strah od zmija bio je toliko veliki da se na ovaj dan izbegavalo čak i razgovarati o njima.
U pojedinim krajevima Srbije, deca su obilazila kuće udarajući u metalne predmete i uzvikujući: “Bežite zmije i gušteri!”. Postojalo je i verovanje da se žene na Blagovesti ne češljaju, a preporučivalo se umivanje na reci ili izvoru radi zdravlja i blagostanja.
Blagovesti se u narodu smatraju povoljnim danom za početak važnih poslova, donošenje značajnih odluka i otpočinjanje novih poduhvata, verujući da će uz Božju pomoć sve započeto biti uspešno.
Na kraju, neizostavno je i narodno verovanje vezano za vremenske prilike na Blagovesti. Ukoliko je nebo vedro, predviđa se rodna godina i dobro zdravlje ljudi, kao i duga i topla jesen.
Dok danas proslavljamo Blagovesti, neka nas ispuni radost zbog radosne vesti koja je donela spasenje svetu. Neka ovaj praznik probudi nadu i blagostanje u svim našim domovima i srcima, i podseti nas na važnost vere i tradicije u našem životu.