Home IzdvojenoPravoslavac Obnova vekovne svetinje: Crkva Uspenja Presvete Bogorodice u Korbevcu dobila novi krov!

Obnova vekovne svetinje: Crkva Uspenja Presvete Bogorodice u Korbevcu dobila novi krov!

Dobre vesti stižu iz Korbevca – nakon više od jednog veka, obnova krova Crkve Uspenja Presvete Bogorodice je uspešno završena. Ovaj značajan poduhvat realizovan je uz blagoslov Mitropolita Pahomija i neumorni trud lokalnog stanovništva, među kojima se posebno istakao Goran Jovanović iz Korbevca.

by novinar

Završetak radova na krovu predstavlja veliki korak u višegodišnjim naporima, s obzirom na to da su prethodno već obnovljeni zvonik, fasada i unutrašnjost crkve. Pored toga, u toku je izgradnja novog konaka i krstionice, čime se kompleks crkve značajno proširuje i unapređuje. “Slava Bogu i Majci Božjoj, završismo krov!”, poručuju meštani, izražavajući radost i zahvalnost na dosadašnjim uspesima i podršci.

Crkva Uspenja Presvete Bogorodice u Korbevcu, nadomak Vranjske Banje, predstavlja neizmerno važnu duhovnu i kulturnu svetlost južne Srbije. Ova drevna svetinja, iako je njena sadašnja forma podignuta 1835. godine, svedoči o mnogo dužoj istoriji. Istorijski podaci ukazuju da je na tom mestu postojala manastirska celina još u 16. veku, a pretpostavlja se da je to bio manastir Jaglence, poznat iz osmanskih popisa. Prvobitna crkva je verovatno sazidana krajem 16. ili početkom 17. veka, a živopisana je u prvoj polovini 17. veka, o čemu svedoče pronađeni fragmenti starih fresaka.

U dvorištu crkve nalazi se zvonara iz 1926. godine, koju je osveštao Sveti Dositej Vasić, što dodatno doprinosi bogatstvu istorijskog nasleđa. U porti su takođe smešteni grobovi trojice surduličkih sveštenomučenika, koji su stradali od strane Bugara u Prvom svetskom ratu, što mestu daje posebnu emotivnu i istorijsku težinu.

Planovi za budućnost su ambiciozni i usmereni ka daljem obogaćivanju ovog svetog mesta. Predviđeno je oslikavanje 33 freske srpskih svetitelja oko zvonika. Takođe, postoji snažna inicijativa da se ovoj svetinji vrati status manastira, što bi nesumnjivo osnažilo njen značaj za duhovni život celog regiona.

You may also like

INpress, 2024.