Usekovanje glave Svetog Jovana Krstitelja sećanje je na tragičan događaj kada je car Irod Antipa, vladar Galileje, naredio pogubljenje pravdoljubivog Jovana Krstitelja. Jovan je javno osuđivao Irodov nemoralan život, posebno to što je Irod preoteo ženu svog polubrata, Irodijadu, koja je ujedno bila i njegova rođena sestričina.
Na nagovor Irodijade i njene kćeri Salome, koja je plesom očarala cara Iroda, car je na svoj rođendan obećao ispunjenje svake želje. Saloma je, poučena od majke, zatražila glavu Jovana Krstitelja. Irod je poslao dželata u tamnicu, gde je Jovanu odrubljena glava i doneta Irodijadi na tanjiru. Ovaj dan je izabran za obeležavanje Jovanove smrti jer je 29. avgusta po starom kalendaru osvećena crkva, koju su na grobu u Sevastiji podigli car Konstantin i carica Jelena.
Praznik Usekovanja glave Svetog Jovana Krstitelja je jednodnevni post, i to veoma strog. Vernici se pridržavaju takozvanog “suhojedenja”, što znači da se jede samo nekuvana, suva posna hrana. Izuzetak je ukoliko praznik padne u subotu ili nedelju, kada je dozvoljena upotreba ulja i vina.
Poseban blagočestivi običaj je da se na ovaj dan ništa ne jede iz tanjira i da se izbegava hrana i plodovi crvene boje, kao što su paradajz, lubenice, jabuke ili grožđe. Ovo se čini u znak sećanja na prolivenu krv Svetog Preteče i glavu donesenu na tanjiru.
Danas se izbegavaju teži poslovi, dok se u poljima beru lekovite trave, ali se vodi računa da se ne radi ništa oko semenja. Mnogi ovaj dan proslavljaju kao krsnu slavu, a širom Srbije se održavaju i tradicionalni vašari.
Zanimljivo je da je na praznik Usekovanja glave Svetog Jovana Krstitelja, pre tačno 110 godina, 1914. godine, rođen blaženopočivši patrijarh Pavle, jedna od najvoljenijih ličnosti u istoriji Srpske pravoslavne crkve.
Izvor: SPC