Praznik je ustanovljen u spomen na čudesno javljanje Svete Djeve Marije 911. godine, za vreme cara Lava Mudrog. Dok se okupljeni narod molio u Bogorodičinoj crkvi u Carigradu, u četvrtom času svenoćnog bdenija, ukazala im se Presveta Majka Božija. Ona je na rukama držala svoj omofor, odnosno pokrov, kojim je pokrila sve prisutne. Bio je to jasan znak da pod svoje okrilje uzima sve hrišćane, sve koji veruju u nju i njenog sina.
Tako je Pokrov Presvete Bogorodice postao praznik kojim se slavi Majka Božija kao pokroviteljka i zaštitnica hrišćanskog roda, neprestana zastupnica ljudi pred Tvorcem i ona koja moli Gospoda za milost prema grešnima.
Pokrovica se s pravom naziva i ženski praznik, jer su običaji vezani za ovaj dan najviše posvećeni ženama, naročito porodiljama i majkama. Verovanje nalaže da žene koje poste i obeležavaju ovaj dan, lakše rađaju i podižu decu. Mlade žene se na ovaj dan posebno mole Bogorodici kao zaštitnici, moleći je za zdravlje, sreću u odgajanju dece i blagoslov za potomstvo. U Popovom polju, mnoge žene poste pred Pokrovice kako bi se pričestile na sam dan praznika.
Po običajnom kalendaru, na današnji dan žene ne bi trebalo da rade nikakve teške fizičke poslove. Ova tradicija je izraz poštovanja prema Bogorodici i potrebe da se dan posveti duhovnosti. Udate žene, sa željom da privuku sreću, ljubav i porodično blagostanje, običavaju da kupe hrizanteme i stave ih pred vrata.
Pećka Patrijaršija, drevno sedište srpskih arhiepiskopa i patrijaraha, proslavlja Pokrov Presvete Bogorodice kao svoju slavu, što dodatno svedoči o značaju ovog praznika u srpskom narodu.
Svi vernici koji obeležavaju Pokrov Presvete Bogorodice na ovaj dan obavezno izgovaraju reči koje donose duhovnu zaštitu: “Raduj se Radosti naša i prekrij nas od svakog zla časnim omoforom tvojim.”
Prema verovanju, onaj koga Bogorodica prekrije svojim pokrovom postaje nevidljiv za zle duhove i nečastive sile, dobijajući tako njenu nebesku zaštitu i blagoslov.
Izvor: SPC