Aranđelovdan je simbol sabornosti, molitve i domaćinskog gostoprimstva, ali ove godine vernici moraju obratiti pažnju na jedno važno pravilo koje diktira kalendar.
Kako u 2025. godini Aranđelovdan pada u petak, crkveno pravilo je jasno i bez izuzetka – trpeza mora biti posna. Iako mnogi domaćini preferiraju mrsnu hranu, suština slave nije u gozbi, već u poštovanju pravila vere.
Jedna od najčešćih dilema i zabluda u našem narodu vezana je za pripremu slavskog žita (koljiva) za Aranđelovdan. Mnogi veruju da se žito ne sprema jer je “Sveti Arhangel Mihailo živi svetac”.
Ovo je netačno tumačenje. U crkvi su svi svetitelji živi u Gospodu, a žito se ne prinosi svecu, već se priprema za pokoj duša predaka i srodnika te porodice koji su slavu slavili pre nas. Dakle, uz slavski kolač, sveću i vino, žito je neizostavan deo slavskog obreda i na Aranđelovdan.
Sveti Arhangel Mihailo, čije ime na jevrejskom znači „Ko je kao Bog“, smatra se prvim među anđeoskim silama i vojvodom nebeske vojske. Prikazan je kao ratnik sa mačem ili kopljem, a veruje se da je upravo on borac protiv jeresi i čuvar pravoslavne vere.
Zanimljiv je istorijski podatak da je upravo Aranđelovdan bio krsna slava srednjovekovne dinastije Nemanjića. Slavili su ga Stefan Nemanja, car Dušan i drugi vladari ove loze, videći u Arhangelu svog zaštitnika i pokrovitelja.
Pored liturgijskog značaja, ovaj praznik prate i brojna narodna verovanja. Arhangel Mihailo se smatra onim koji vaga dobra i zla dela duša pre nego što ih pošalje u raj ili pakao. Takođe, veruje se da on ponekad luta zemljom prerušen u prosjaka kako bi iskušao ljudsku dobrotu i pomogao nevoljnicima.
Narodni meteorolozi na ovaj dan posebno gledaju u nebo. Stara izreka kaže: „Kakvo je vreme na Aranđelovdan, tako će biti tokom cele zime i proleća“. U nekim krajevima Srbije, ovaj svetac se poštuje i kao veliki zaštitnik stočara.
Izvor: SPC