Ovaj praznik, koji uvek pada u drugu nedelju pred Božić, deo je porodičnih svetkovina zajedno sa Detinjcima i Ocima, a akcenat stavlja na ljubav, praštanje i neraskidive porodične veze.
Glavni običaj na Materice je vezivanje majki. Deca bi trebalo da ustanu rano i, dok je majka još u krevetu ili dok obavlja kućne poslove, “na prepad” je zavežu kanapom, šalom, maramom ili kaišem.
Kako bi se “oslobodila”, majka deci daje “otkup”. To ne moraju biti skupi pokloni tradicija nalaže da su dovoljni sitni darovi poput: bombona, čokolade, jabuka ili oraha.
Ovaj čin nije samo zabava za najmlađe; on simbolizuje čvrste porodične veze, slogu, mir i međusobno poštovanje. Vezivanjem se potvrđuje da su članovi porodice neraskidivo povezani ljubavlju.
Danas je običaj da žene odlaze na svetu liturgiju, gde se pričešćuju i traže oproštaj za eventualne grehe počinjene tokom godine. Takođe, Materice su tradicionalno dan kada se posebno misli na siromašnu decu ili decu bez roditeljskog staranja, kojima se pripremaju pokloni i ukazuje pažnja.
Pored osnovnih običaja, narodna tradicija čuva još nekoliko zanimljivih verovanja vezanih za ovaj dan: Veruje se da na Materice ne treba oblačiti već nošenu odeću. Poželjno je obući nešto novo kako bismo “čisti” ušli u novu godinu koja se bliži. Postoji običaj da muževi vežu svoje tek udate žene, verujući da se na taj način priziva potomstvo u godini koja dolazi.
S obzirom na to da su Materice u toku Božićnog posta, priprema se svečani, ali posni ručak koji okuplja celu porodicu.
Ne vezuju se samo majke u kući! Deca često idu da “vežu” i svoje bake, tetke, pa čak i komšinice, šireći tako radost praznika.
Izvor: SPC