Bolest plavog jezika (lat. febris catarrhalis ovium) je virusno oboljenje koje prvenstveno napada domaće i divlje preživare, poput ovaca, koza, goveda i jelena. Bolest ne prelazi direktno sa životinje na životinju, niti je čovek može dobiti. Glavni krivci su sitni insekti, tačnije jedna vrsta mušica (kuliokidi). Kada zaražena mušica ujede životinju, ona joj ubaci virus u krv.
Naziv je dobila po tome što kod nekih životinja (najviše kod ovaca) jezik može da otekne i poplavi zbog manjka kiseonika. Osim toga, životinje imaju visoku temperaturu, cure im nos i oči, pojavljuju se rane u ustima i oko kopita, zbog čega često šepaju ili teško gutaju. Ovce obično najgore prolaze i kod njih su simptomi najvidljiviji. Goveda često mogu da nose virus, a da ne pokazuju skoro nikakve znake bolesti, što je opasno jer tako neprimetno “šire” zarazu preko mušica. Pošto je u pitanju virus, nema klasičnog leka (antibiotici ovde ne pomažu). Najvažnija je preventiva – vakcinacija, prskanje protiv insekata i kontrola kretanja stoke.
Ova bolest nije opasna za ljude. Meso i mleko zaraženih životinja se ne koriste u ishrani iz higijenskih razloga, ali sam virus ne može da pređe na nas. (Uprava za veterinu (Ministarstvo poljoprivrede; Svetska organizacija za zdravlje životinja (WOAH/OIE)
***
Pčinjski okrug je, zbog svog geografskog položaja i klime, često bio na udaru ove bolesti. Posebno je osetljiv jer se nalazi na putu migracije insekata sa juga (iz pravca Severne Makedonije i Grčke), gde je virus često prisutniju zbog toplije klime. Te mere, iako teške za poljoprivrednike zbog ekonomske štete, jedini su način da se spreči masovni pomor ovaca, koje su u ovom kraju stub poljoprivrednim domaćinstavima koje se bave uzgojem ovih životinja.
Stočna pijaca u Ristovcu nadomak Bujanovca koja je upravo zbog bolesti plavog jezika bila zatvorena 2025. godine (neophodna mera u takvim situacijama) predstavlja jedno od najvažnijih trgovačkih čvorišta na jugu Srbije i decenijama opstaje kao ključna tačka susreta poljoprivrednika iz Pčinjskog okruga, Kosova i Metohije i pograničnih delova Severne Makedonije.
Zahvaljujući svojoj strateškoj poziciji između Vranja i Bujanovca, ova pijaca nije samo mesto prodaje goveda, ovaca i svinja, već i svojevrsna institucija koja diktira cene stoke u celom regionu. Njen značaj za opstanak lokalnih domaćinstava je nemerljiv, zbog čega svako privremeno zatvaranje usled pojave bolesti, poput bolesti plavog jezika, izaziva velike ekonomske poteškoće za stočare koji se oslanjaju na direktnu prodaju. Iako se savremeni načini trgovine menjaju, Ristovac zadržava duh tradicionalne pogodbe i ostaje simbol privredne vitalnosti sela u ovom delu zemlje, gde se kroz nedeljni pijačni dan prepliću ekonomska egzistencija i društveni život lokalnog stanovništva.

spec. dr vet. med. Dejan Tričković foto: privatna arhiva
O ovoj važnoj temi razgovarali smo sa spec. dr vet. med. Dejanom Tričkovićem iz Veterinarske stanice “Vranje”.
inpress.rs: Da li stočna pijaca u selu Ristovac funkcioniše i koje su epidemiološke mere preduzete kako se ne bi ponovila situacija kao 2025. godine kada je došlo do zatvaranja pijace?
Dr Tričković: Stočna pijaca u Ristovcu je otvorena svake nedelje i nakon prošlogodišnje zaraze virusom plavog jezika normalno funkcioniše. Bila je otvorena i tokom zimskih meseci. Prodavci i kupci su iz Pčinjskog okruga i Kosovskog Pomoravlja kao i Srbi, Romi i Albanci. Pravilo je da u stočnu pijacu mogu ući samo životinje sa važećim uverenjem o zdravstvenom stanju, što se poštuje i kontroliše od strane veterinarskih inspektora.
inpress.rs: Kakvo je stanje u stočarstvu na teritoriji grada Vranja i u Pčinjskom okrugu?
Dr Tričković: Stočarstvo u selima Pčinjskog okruga nalazi se u konstantnoj regresiji, pri čemu je najveći pad zabeležen u govedarstvu. Za razliku od njega, brojno stanje u ovčarstvu i kozarstvu godinama stagnira uz minimalne oscilacije. Broj svinja takođe opada uz sezonsko variranje. Ključni uzroci negativnih trendova su depopulacija sela, nestabilne i niske otkupne cene, kao i odsustvo interesovanja mladih za ovu delatnost. Jedini faktor koji održava stočni fond su državne subvencije, bez kojih bi situacija na terenu bila daleko nepovoljnija.
inpress.rs: Da li postoji opasnost od nove zaraze (bolest plavog jezika) sa toplim danima?
Dr Tričković: Sa dolaskom toplog vremena, raste opasnost od pojave bolesti plavog jezika jer će pojaviti prenosioci – komarci i drugi i insekti koji se hrane krvlju.
inpress.rs: Šta savetujete stočarima – kako da izbegnu novi talas zaraze?
Dr Tričković: Budući da bolest prenose sitne mušice, stočari u Pčinjskom okrugu moraju redovno koristiti repelente i obezbediti higijenu u štalama kako bi smanjili populaciju insekata u blizini stoke. Državni monitoring i rano otkrivanje simptoma omogućavaju da se eventualna žarišta izoluju na nivou pojedinačnog domaćinstva, čime se izbegava proglašenje šire zaražene zone i posledično stavljanje katanca na kapije pijace u Ristovcu. Odgovorno ponašanje svakog pojedinca i poštovanje propisanih veterinarskih protokola jedini su garant da će se trgovina nastaviti, a lokalna ekonomija zaštićena od novih gubitaka.
***
Sprečavanje novog zatvaranja stočne pijace u Ristovcu tokom 2026. godine zahteva udružene napore veterinarskih službi i samih stočara kroz strogu primenu preventivnih mera. Ključni stub odbrane je blagovremena vakcinacija stoke, koja je najefikasniji način da se spreči izbijanje bolesti čak i u prisustvu virusa u prirodi. Pored toga, neophodna je stalna kontrola kretanja životinja, što podrazumeva da se na pijacu dovode isključivo grla sa urednom dokumentacijom i ušnim markicama, jer svaka ilegalna prodaja neproverenih životinja direktno ugrožava rad cele pijace.
Покровитељ серијала „Siguran Ristovac – spas za srpskog domaćina“ је Grad Vranje. Ставови изнети у подржаном медијском пројекту нужно не изражавају ставове органа који је доделио средства.




